HRVATI SVE VIŠE SLUŠAJU GLAZBU PUTEM DIGITALNIH GLAZBENIH STREAMING SERVISA

Rezultati istraživanja su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu te kako pozitivno djeluje na njihovo mentalno zdravlje, a pozdravljaju i činjenicu kako danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije

Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) predstavila je u utorak Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, koje je agencija Hendal provela u lipnju i srpnju ove godine. Istraživanje, drugo po redu i jedino ovakvo provedeno u Hrvatskoj, ponovno je potvrdilo koliko je važna uloga glazbe u našim životima.

„Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, a s obzirom na značajnu povezanost mlađe populacije s glazbom posebnu važnost dali smo ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina,“ istaknula je Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge te dodala kako su „rezultati ovog istraživanja utoliko značajniji i jer ih je moguće komparirati s rezultatima istog istraživanja provedenog 2018. godine.“

Prezentacija rezultata Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj 2023.

Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba itekako važna u životu., a tome u prilog ide podatak da Hrvati glazbu slušaju 16,4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44% ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima).

Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube streaming (80%), a 70% mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.

Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika – oko 80%, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput YouTube-a.

Do nove glazbe Hrvati dolaze putem radija, besplatnog video streama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako im je glavni izvor za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na TikToku.

Branko Komljenović, dopredsjednik Hrvatske diskografske udruge

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca

Hrvatski građani podjednako slušaju domaću i stranu glazbu, dok glazbu iz regije sluša oko 42% ispitanika. U uzorku mladih veći je udio slušanja strane glazbe u odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna glazba (a kod mladih i hip-hop).

Irena Starman Frančić, agencija Hendal

Sudionici panela Marko Kutlić i Marija Žagmešter Kemfelja

Dodatno, 73% ispitanika navodi i kako im je poznat pojam intelektualnog vlasništva te se slažu s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti od svog rada. Oko polovice ispitanika (značajno više nego u 2018.) slaže se i kako zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na kulturu i kreativnost.

Cijela kreativna industrija kojoj glazba pripada značajno sudjeluje u hrvatskoj ekonomiji. Ono što nedostaje je strategija za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i sustavno promišljanje kako joj pomoći i još snažnije razvijati. Mi u HUP-u ćemo ustrajno raditi da u tome pomognemo svim akterima u kreativnim i kulturnim industrijama“, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Dario Draštata, član Upravnog odbora Hravtske diskografske udruge, predsjednik Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača (RUNDA) i predsjednik Upravnog odbora IMPALA-e

Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a

Nakon predstavljanja rezultata Istraživanja uslijedila je i panel rasprava na temu „Glazba i identitet: kako glazba oblikuje naše živote?“ koja je okupila relevantne dionike iz područja autorskog i srodnih prava, gospodarstva, znanosti i glazbene industrije. Na panelu su sudjelovali Jasminka Martinović, direktorica granske udruge Kreativnih i kulturnih industrija pri HUP-u, Dario Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik Regionalne udruge nezavisnih glazbenih izdavača i predsjednik Upravnog odbora IMPALE (Europske udruge nezavisnih glazbenih izdavača), Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, Marko Kutlić, autor i glazbenik te Marija Žagmešter Kemfelja s odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dok je razgovor moderirala novinarka Ivana Brkić Tomljenović.

Sudionici prezentacije rezultata Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj 2023.

Cjelokupne rezultate Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj, možete pronaći na sljedećem linku.

Autor fotografija: Bojan Zibar

(28)

HRVATI SVE VIŠE SLUŠAJU GLAZBU PUTEM DIGITALNIH GLAZBENIH STREAMING SERVISA