Svima nam je teško, pa i nemoguće, zamisliti svijet bez glazbe, filmova, knjiga i ostalih kulturnih sadržaja.
Njihova uloga ponekad je terapeutska, a ponekad im je svrha svijet učiniti ljepšim mjestom. No, kulturne i kreativne industrije mnogo su više od toga – što je i brojkama, barem u ekonomskom smislu, pokazala studija pod nazivom Obnova Europe: Kulturno i kreativno gospodarstvo prije i nakon COVIDA-19, koju je naručio GESAC, europsko udruženje autorskih društava čiji je član Hrvatsko društvo skladatelja sa stručnom službom ZAMP.
U 2019. godini kulturne i kreativne industrije predstavljale su 4,4% BDP-a Europske unije, s bržim rastom od prosjeka, a zapošljavale su više od 7,6 milijuna ljudi. Dolazak pandemije koronavirusa i zatvaranje izvedbenih dvorana i javnih prostora te donošenje mjera socijalnog udaljavanja za Kulturne i kreativne industrije značile su gubitak od preko 30% prometa za 2020. godinu, pri čemu najveći pad, do čak 90%, bilježe sektori sektori glazbe i izvedbenih umjetnosti. Ukupne brojke pokazale su da su Kulturne i kreativne industrije Europske unije pogođene više od turizma i tek neznatno manje od avioprometa.
Ista je studija pokazala da bi Kreativne i kulturne industrije mogle imati itekako značajnu ulogu u oporavku Europe tijekom i nakon korona krize. U studiji tako preporučuju masovno javno financiranje i promicanje privatnih ulaganja, čvrst pravni okvir za stvaranje uvjeta potrebnih za revitalizaciju kreativne ekonomije i osiguravanje njezina dugoročnog rasta te iskorištavanje snage Kulturnih i kreativnih industrija te individualnih kreativnih talenata za pokretanje društvenog napretka.
Objavljivanje ove studije potaknulo je kreativce da se ujedine i putem svojeg izaslanstva sastanu s visokim dužnosnicima Europske unije, koje su još jednom podsjetili da su kultura i umjetnost sastavni dio budućnosti Europske unije te put prema izgradnji novog i zdravijeg društva.
(17)
